Skoro 600 biljnih vrsta potpuno je nestalo iz prirode u poslednjih 250 godina. To je duplo više od broja ptica, sisara i vodozemaca, koji, takođe, nestaju iz prirode, ugroženi čovekovim neodgovornim ponašanjem. Naučnici sa Univerziteta u Stokholmu, u Švedskoj, i istraživači Kraljevske botaničke bašte iz tog grada utvrdili su da biljke izumiru 500 puta brže nego što se očekuje.

Prema izveštaju UN iz maja 2020. godine, oko milion životinjskih i biljnih vrsta u svetu nalazi se pred izumiranjem. I pored toga što sav život na zemlji zavisi od biljaka, jer obezbeđuju kiseonik koji udišemo i hranu koju jedemo, manja pažnja javnosti se posvećuje sprečavanju njihovog ugrožavanja i njihovoj zaštiti u poređenju sa životinjskim vrstama. Izumiranje biljaka može negativno uticati i na opstanak drugih organizama koji na neki način zavise od njih, poput insekata koji se njima hrane ili tu polažu jaja.

U Institutu za botaniku i Botaničkoj bašti „Jevremovac” u Beogradu nastavnici i istraživači sa studentima osnovnih, master i doktorskih studija rade na istraživanju brojnih retkih i često ugroženih biljaka, kako bi osigurali njihov opstanak u Srbiji i na Balkanskom poluostrvu. Među njima su i Ramonda nathaliae i Ramonda serbica, u Evropi retki predstavnici poikilohidričnih biljaka, odnosno „biljaka koje vaskrsavaju”.

Botanički fond bašte „Jevremovac” sadrži preko 2000 biljnih vrsta. Neke od njih su izuzetno retke i u prirodi se mogu naći na jednom mestu ili pak na svega nekoliko mesta u čitavoj Evropi.

Veliki staklenik ove botaničke bašte izgrađen je 1892. godine, na površini od oko 500 kvadratnih metara. Delovi su proizvedeni u Drezdenu, u Nemačkoj, a ova staklena bašta jedinstvene arhitekture bila je jedan od najlepših i najstarijih staklenika u jugoistočnoj Evropi. Zahvaljujući pomoći Evropske unije (EU), koja je finansirala 1,4 miliona evra za rekonstrukciju staklenika, ovaj objekat danas je dom za oko hiljadu biljnih vrsta iz čitavog sveta.

Pomoću modernih, automatizovanih sistema za grejanje, zalivanje i ventilaciju, ovaj dom za biljke organizovan je u dve celine: tropsku i suptropsku. Spojene su centralnom kupolom i predstavljaju mesto koje je važno za obrazovanje studenata Biološkog fakulteta, naučnikâ i istraživačâ. Studenti ovde uživo mogu da vide i prouče biljke o kojima uče na brojnim botaničkim predmetima ili da istraže karakteristike koje omogućavaju nekim biljkama da uspešno prežive u toploj i vlažnoj kišnoj šumi, a drugima da opstanu u uslovima ekstremne pustinjske suše.

Foto: Maja Lazarević

Osim glavnog staklenika, koji je zaštitni znak Botaničke bašte „Jevremovac”, sredstvima EU, u okviru projekta unapređenja visokoškolskog obrazovanja (HETIP), kompletno je rekonstruisan i mali staklenik. Taj objekat bio je oštećen još tokom Drugog svetskog rata, a danas se u njemu nalazi takozvana množara, u kojoj se umnožavaju biljke za potrebe Botaničke bašte i brojnih naučnih i stručnih projekata Instituta za botaniku.

Usled velike vrednosti i značaja za društvo, danas je čitav prostor Instituta za botaniku i Botaničke bašte „Jevremovac” Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu zaštićen kao prirodno i kulturno dobro i predstavlja važnu botaničku učionicu za studente i učenike osnovnih i srednjih škola iz cele Srbije.

Trenutno se u Botaničkoj bašti izvode važna istraživanja radi zaštite biljne vrste Cardamine serbica. Ovu biljku prvi je opisao čuveni srpski biolog Josif Pančić, krajem XIX veka, i nazvao je srpska režuha. Moderna naučna istraživanja pokazala su da je ova vrsta, osim u Srbiji, rasprostranjena na još nekoliko mesta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U našoj zemlji njen areal je znatno smanjen nakon izgradnje Hidroelektrane „Bajina Bašta” i danas je sveden na samo jedan kameniti sipar, tik uz put koji vijuga pored jezera Perućac.

Tim sa Biološkog fakulteta, predvođen docentom dr Majom Lazarević, 2018. godine je u saradnji sa NP „Tara” počeo istraživanja ove vrste sa ciljem da se obezbedi njen opstanak na jedinom staništu u Srbiji, da se stabilizuje populacija, poveća njena brojnost i potencijalno proširi na nekadašnje granice. Trenutno se u „množari” i spoljnom prostoru Instituta za botaniku gaje jedinke srpske režuhe sa planom da u narednim godinama budu vraćene na svoje prirodno stanište.

Ekspertski timovi Biološkog fakulteta aktivni su i na nacionalnim i međunarodnim projektima iz oblasti zaštite prirode. Učestvuju i u projektu „EU za Naturu 2000 u Srbiji”, čiji je cilj da Srbiji pomogne u procesu uspostavljanja mreže zaštićenih područja „Natura 2000”, kako bi se osigurao dugoročni opstanak najvrednijih vrsta i tipova staništa.

„Jevremovac” nije samo lep gradski park. To je i važno „bojište” na kom studenti sa svojim nastavnicima vode naučne borbe za očuvanje retkih i ugroženih biljnih vrsta, obezbeđujući im možda i poslednju šansu za opstanak.

Evropska unija je kroz EU HETIP projekat u velikoj meri pružila podršku Srbiji u sektoru obrazovanja. Kroz ovaj projekat, vredan 30 miliona evra, finansirani su obnavljanje i izgradnja laboratorija, istraživačkih kabineta, studentskih slušaonica i komunalnih objekata na 27 državnih fakulteta i univerzitetskih ustanova u Srbiji.

Evropska unija, kao najveći donator u Srbiji, podržava modernizaciju sistema obrazovanja i usklađivanje sa standardima i praksama zemalja EU. Od 2003. godine, Evropska unija donirala je za reformu sektora obrazovanja više od 100 miliona evra – za unapređenje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, reformu srednjeg stručnog obrazovanja, obrazovanja odraslih, renoviranje i opremanje škola i fakulteta, podršku inkluzivnom obrazovanju.