Nikada se nije više govorilo o važnosti pranja ruku nego danas. Usled pandemije kovida 19, uputstvo o tome kako i koliko dugo treba prati ruke postalo je jedna od najvažnijih preporuka Svetske zdravstvene organizacije. Sigurno je da će to podstaći proizvođače ovih sredstava da se i na tržištu takmiče efikasnim, jeftinim i pouzdanim hemijskim proizvodima.

Učenici Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice kao da su bili vidoviti, a svakako – preduzimljivi. Oni su u novembru 2018, u okviru časova redovne praktične nastave, razvili poslovni model proizvodnje tečnog sapuna. U konkurenciji škola iz osam zemalja, za to poslovno rešenje osvojili su prvu nagradu u primeni preduzetničkih veština (EntreComp) koja promoviše preduzetnički način mišljenja kod učenika u Evropi.

Nagradu im je uručio direktor Evropske fondacije za obuku Čezare Onestini u okviru Evropske nedelje strukovnih veština. Subotička škola je simulacijom realne situacije, poput uspostavljanja kompanije koja proizvode plasira na lokalno tržište, proglašena najboljom među školama iz zemalja u susedstvu EU. Zahvaljujući učenju kroz rad, razvili su preduzetnički duh, poput prepoznavanja prilika za razvoj, održivog načina mišljenja i timskog rada.

Učenici i učesnici

Učenici iz Subotice stiču preduzetničke veštine u školi kroz pokretanje realnih preduzeća. Proces vode od inicijalne ideje do prodaje proizvoda u lokalnoj zajednici po konkurentnim cenama, učenici se bave različitim procesima proizvodnje – od hemikalija, preko tekstila do peciva.

Foto: Hemijsko-tehnološka škola Subotica

Oni pohađaju školu i aktivno učestvuju u proizvodnom lancu: birali su boju i miris sapuna, dizajnirali su logo i ambalažu, proveravali stanje prodaje u lokalnim trgovinama i starali se da se čitav proizvodni proces odvija na ekološki prihvatljiv način. Kao rezultat, osim što su učili kako da postanu laboratorijski tehničari, stekli su i važne preduzetničke veštine, poput vizije planiranja, kreativnosti i razmišljanja na održiv način.

„Bila sam veoma ponosna kada smo prodali sapun lokalnoj prodavnici, jer je to proizvod koji smo sami napravili”, izjavila je tada šesnaestogodišnja Milica.

„Ulažemo u preduzetništvo kao u ključnu veštinu kako bi naši učenici postali konkurentniji na tržištu rada. Suština ovog metoda je modernizacija podučavanja u kom učesnici igraju aktivnu i glavnu ulogu”, rekao je direktor škole Nikola Matković.

Škola inspirisana preduzetništvom

Subotička škola je inspirisana modelom EntreComp, alatom EU za razvoj preduzetničkog načina mišljenja (www.skills4future.eu). Škola je postavila konkretne ciljeve u oblasti razvoja preduzetničkih veština. Osim toga, kada je u pitanju metodologija podučavanja, ovaj pristup jača samostalno učenje i sticanje preduzetničkog iskustva kroz rad u učeničkim kompanijama. Škola je dokazala da ima lidersku poziciju u oblasti integracije poslovnog ekosistema na lokalnom nivou naglašenim uvažavanjem faktora zaštite životne sredine.

Foto: Hemijsko-tehnološka škola Subotica

Hemijsko-tehnološka škola iz Subotice jedna je od 38 srednjih stručnih škola u Srbiji, odabranih od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, u kojima je krajem oktobra 2020. obavljeno prvo pilotiranje državne mature, kao priprema za polaganje stručne mature, koja čeka nove generacije. Na ovaj način proveren je kvalitet ispitnih zadataka i deo procedure na nivou škole. U prvom pilotiranju učestvovali su učenici obrazovnog profila Tehničar za zaštitu životne sredine, trećeg razreda, na području rada – hemija, nemetali i grafičarstvo. Pilotirao se obavezni deo stručne mature.

„Učešće ove škole u probnom testiranju dokaz je da naša škola poseduje kvalitet koji je prepoznat od strane nadležnih institucija i to je čast za našu školu”, kaže direktor Matković.

EU opredelila je 3,7 miliona evra kako bi pomogla Srbiji da uvede završni ispit u srednjem obrazovanju kroz Projekat državne mature, u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Podrška Evropske unije reformi srednjeg stručnog obrazovanja

Reforma srednjeg stručnog obrazovanja počela je 2003. godine. Cilj reforme je razvoj stručnog obrazovanja zasnovanog na potrebama privrede i tržišta rada. Podrška EU usmerena je na jačanje institucionalnih kapaciteta za razvoj i primenu modernih nastavnih planova i programa, unapređivanje upravljanja srednjim stručnim obrazovanjem, razvoj i primenu koncepta završnih i maturskih ispita u srednjem stručnom obrazovanju i podršku razvoju nacionalnog okvira kvalifikacija. Unapređen je i modernizovan rad srednjih škola iz oblasti poljoprivrede, proizvodnje i prerade hrane, medicine, mašinstva, građevinarstva, geodezije i elektrotehnike, obrade i prerade drveta, turizma i ugostiteljstva itd.

Evropska unija, kao najveći donator u Srbiji, podržava modernizaciju sistema obrazovanja i usklađivanje sa standardima i praksama zemalja EU. Od 2003. godine, Evropska unija donirala je za reformu sektora obrazovanja više od 100 miliona evra – za unapređenje predškolskog vaspitanja i obrazovanja, reformu srednjeg stručnog obrazovanja, obrazovanja odraslih, renoviranje i opremanje škola i fakulteta, podršku inkluzivnom obrazovanju.